Dana 29. oktobra 2023. godine održan je akademski diskurs u organizaciji Bosanske akademije nauka i umjetnosti Kulin ban na temu: „Rijeka Neretva-problemi hidrotehničkih zahvata“.
Dana 29. oktobra 2023. godine održan je akademski diskurs u organizaciji Bosanske akademije nauka i umjetnosti Kulin ban na temu: „Rijeka Neretva-problemi hidrotehničkih zahvata“. Uvodničar na ovu temu bio je potpredsjednik BANUK, akademik prof. dr. Muriz Spahić, a moderator generalni sekretar Akademije, akademik prof. dr. Nedžad Korajlić. Akademik Spahić govorio je o važnosti rijeke Neretve i izrazio svoju zabrinutost o ekološkoj katastrofi koja prijeti. Naime, rijeka Neretva ima mnoge pejzažne vrijednosti. Sliv Neretva se dijeli na: Gornju, Srednju i Donju Neretvu. Dinarski pravac Neretva zadržava sve do Ostrožca, a dalje do mora generalno mijenja u meridijanski smjer.
Gornja Neretva do Uloga imenuje se kao Borač, a dalje do Konjica Župa. Gornja Neretva je bila van domašaja antropogenih zahvata pa joj je visok nivo prirodne očuvanosti. Prema svjetskoj rang listi zaštite Gornja Neretva bi se, bez dodatnih istraživanja i utvrđivanja prirodnog stanja, mogla proglasiti rezervatom prirode. Ograničena istraživanja, zbog prirodne divljine najvećeg dijela gornje Nertve, potvrđuju da je ona jedno od najvećih zarišta biološkog diverziteta, izvornosti i samorazvića u Bosni i Hercegovini. S obzirom na ovakve prirodne pretpostavke Gornja Neretva predstavlja potpuni prirodni pejzaž. Jedino veće naselje je Ulog, koje je gotovo potpuno uklopljeno u prirodnu pejzažnu strukturu. Govorio je akademik Spahić o projektima planiranim na Gornjoj Neretvi. On kaže: „Na profilu Gornje Neretve do Uloga i blizu granice dva planirana je (2013. god.) izgradnja visoke brane od 53 m snage 35 MW i uzvodno još 7 protočnih HE. Nizvodno od entitetske linije do Konjica planirane su još dvije protočne HE jedna u Glavatičevu i druga u Bjelimićima. Planiranje ovih postrojenja datiraju od polovine prošlog st. Bivša država Jugoslavija, je odustajanje od projekta GH iz više razloga, od kojih su sigurnosni bili presudni.“
Međutim, velika problematika u vezi gornjeg sliva Neretve prijeti katastrofom. Nesiguran tektonski sklop (navlake, šarjaži i veliki broj maskiranih rasjeda) što je potvrdila i Studija uticaja na životnu sredinu/okoliš. Nije uzet kao dovoljan razlog trusno područje u trokutu Kalinovik-Nevesinje-Treskavica sa izoseistima od 7 stepeni seizmičke skale. Nakon 7 god. od izrade Studije uticaja na okoliš, Investitor mijenja lokaciju brane Ulog bez dobijanja nove urbanističke saglasnosti. Studija ne raspolaže vlastitim podacima i ne razmatra padinske procese niti riječni režim. „Preusmjeravanjem krških voda i poremećaj podzemnih bifurkacija izgubiće prirodnu hidrografsku funkciju poznati izvori i vrela među kojima vrela Bune i Bunice, izvori u Hutovu blatu, vrelo Bregave i dr.“-zaključuje akademik Spahić.
Na kraju dodaje: „U BiH do sada je izgrađeno 108 MHE koje proizvode svega 2,2% od ukupno proizvedene električne energije. Poređenja radi, jedan vjetropark je proizveo je istu količinu struje kao 57 MHE. BiH je 2019. godine iz obnovljivih izvora proizvela 40% električne energije, a u globalnoj emisiji stakleničkih gasova učestvuje sa svega 0,075%.
Informativna služba