Ajnija Omanić, rođena 18.07.1941. u Počitelju. Medicinski fakultet završila je u Sarajevu 1967. Godine. Zaposlila se na Istitutu za higijenu, soc.medicinu i medicinu rada 1968. godine. Zvanje magistra nauka stekla je 1971. godine, na temi „Vid rada nekih industrijskih grana u odnosu na potrebe njihovih radnih mijesta“ na Univerzitetu u Sarajevu. Doktorirala je na temi „Socijalno medicinski aspekti poznavanja seksualne higihene i seksualne fiziologije kod omladine BiH“ 1979. godine Univerzitet Sarajevo.
Kontinuirano se bavila istorijom zdravstvene kulture; zdravstvenom zaštitom radnika profesionalno izloženih jonizirajućem zračenju; promocijom zdravlja; Dugogodišnji je bila koordinator Svjetske Zdravstvene Organizacije u kontroli duhana i prevenciji pušenja u Bosni i Hercegovini; otvorila je savjetovalište za odvikavanje od pušenja duhana i drugih ovisnosti i autor je Vodiča za odvikavanje od pušenja. Aktivno je učestvovala na Internacionalnim konferencijama posvećenim “Duhan i zdravlje„ Helsinki; Chicago i Washington. Bila je učesnik na pregovorima o usvajanju Rezolucije o duhanu i pripremi za usvajanje u Ženevi 2003 godine. Vodila je kampanju „Napusti i pobijedi“ u odvikavanju od pušenja 2000-2006. Bila je dugogodišnji rukovodioc i predavač u projeku resocijalizacije ovisnika u Centru Kampus Kešelj. Iskustva u resocijalizaciji ovisnika“ Kampus Kešelj“ objavila sa saradnicima u Publikaciji „“Znanjem do zdravlja“.
Također se bavila medicinskom etikom i bioetikom. Predavala je na predmetu Uvod u medicinsku etiku. U toku 20 godina, organizirala je Dane etike studenata, nastavnika i saradnika medicinskog fakulteta (1986. do 2006.). Ove aktivnosti su posebno dokumentovane posebnim bibliografskim izdanjem Univerziteta Sarajevo sa prilozima 2011. godine.
Bila je aktivni učesnik Lošinjskih dana biotetike i bioetičkim simpozijima u BiH, domaćim i stranim kongresima socijalne medicine i članica je izdavačkog savjeta časopisa AMHA (Acta Medica Historica Adriatica). Kao gost predavač na Medicinskom fakultetu Univrezitet Rijeka održala je predavanje iz medicinske etike posvećene zdravstvenim radnicima i njihovoj etici u toku rata u BIH 1992- 1995 godine.
Aktivno se bavi istorijom medicine. Bogatstvo ljekaruša u našim muzejima, arhivama zdravstvenim i teološkim kulturnim i javnim ustanovama prikazala je u Ankoni 1969. godine.
Na 36 . Svjetskom Kongresu istorije medicine u Tunisu 1998 .godine prezentirala je naučne knjige koje su posvećene medicini, stomatologiji i farmaciji, veterini , odnosno prirodnim naukama koje su se zatekle u bibliotekama BIH, a stizale na razne načine. Objavila sa mr ph Samuelom Elazarom Bibliografju medicinskih djela u SRBIH do 1895. godine, a drugo priredila sama uz financijsku podršku FMON 2020 godine.
Reprint dokumentacionog materijala dr Lovre Dojmija 2011. pod naslovom „Higijnsko-zdravstveni problemi u Bosni i Hercegovini“ priredila sam sa dr mr Jasnom Omanić ZZJZFBIH 2011.
Dugogodišnji je aktivista Crvenog križa; predsjednica Crvenog križa Kantona Sarajevo; dobitnica je brojnih priznanja, među kojima je „Povelja Crvenog Križa društva Bosne i Hercegovine“.
U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, bila je član kriznog štaba za zdravstvenu i socijalnu bezbijednost građana Zavoda za Javno zdravstvo FBiH (ZZFBIH). Bila je osnivač je i rokovodioc ratne ambulante na Koševskom Brdu 1992.-1995. Stradanje porodice u BIH za vrijeme rata 1992-1995. prezentirala je u Salt Lake City 13-19 03.1995 u SAD u
Na pripremnoj ministarskoj konferenciji i Beču od 17 do 21.oktobra 1994.godine prikazala je referat „Žena i razvoj u BIH“
Rukovodila je projektom publikacije Zdravstvo u opkoljenom Sarajevu 1992-1995, „Zdravstvo u opkoljenom Sarajevu Dokumenti, Arhiva Sjećanja 1992-1995.godine Izdavač Medicinski fakultet Univerzitet Sarajevo,2012.godine.
U dva navrata je bila zamjenik direktora ZZFBiH. U povodu Svjetskog dana zdravlja redovito je organizirala zdravstvene izložbe u ZZFBiH i Muzeju Sarajeva.
U nastavi je učestvovala 38 godina. Predavala je na Medicinskom, Stomatološkom i Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu; Fakultetu zdravstvenih studija u Sarajevu, Bihaću i Travniku i Fakultetu Političkih nauka Univerziteta u Sarajevu na predmetima, Uvod u medicinu i istorija medicine, Medicinska etika i bioetika, Zdravstveni odgoj i promocija zdravlja, Zaštita zdravlja radnika profesionalno izlozena jonicujućem zračenju, Pesticidi i zdravlje poljoprivrednih radnika, Porodična medicina, Razvoj medicine u BiH i svjetska dostignuća, Suzbijanje bolesti ovisnosti.
Bila je mentor za dvanaest magistarskih radova i dvije doktorske teze.
Autorica je deset udžbenika sa pratećim praktikumima; preko 6 monografija; 247 objavljenih radova, od čega je 157 naučnih i stručnih; dvije monografije kao ko-autor: „Bošnjačka Kultura ponašanja“ i „Bibliografija medicinskih djela u SR BiH do 1895“. Urednik je Prvog stručnog časopisa Polivalentna Patronaža 1978.-1983., Izdavač Univerzitet Sarajevo.
Učestvovala je aktivno na mnogobrojnim međunarodnnim domaćim konferencijama, simpozijima i seminarima.
Dobitnica je mnogobrojnih priznanja: Povelja Ministarstva zdravstva FBIH u povodu 100 godina razvoja Institucionalnog javnog zdravstva u BIH, septembar 2025 godine; Nagrada za scenarij „Kome zvona zvone“; „Žene godine „; dobitnica druge nagrade na natječaju „Novinarke predlažu- citaoci biraju“.
